U životu treba imati malo sreće. Lutalo se i tražilo, zanosilo idejama o samogradnji, nizali su se bezbrojni razgovori i savjeti, a onda je pao prijedlog da se upita netko sa Strojarsko-brodograđevnog fakulteta. Odgovor je brzo došao: Obratite se Kraljevici.

Brodogradilište Kraljevica je u prostorije Hrvatskog oceanskog jedriličarskog kluba , tada površine od svega 8 kvadarata, došlo u obliku dva skromna i jednostavna čovjeka. Gospodin Krunoslav Walter, direktor Specijalne proizvodnje i gospodin Jura Crnković, glavni tehnolog. Ponuđeni su s najlošijom crnom kavom u svom životu i u petnaestak minuta zbunjenim entuzijastima objasnili kako bi sagradili brod. U tom su razgovoru po prvi puta spomenute riječi poput nionicral i još na desetke pojmova koje nitko, osim specijalaca, nije razumio. Kad su gospoda otišla nastala je tišina. Sve do sutradan kad su se na telefaxu pojavili podaci o tom čudesnom limu i pokazali da se dvojac nije šalio. Niti loša kava ih nije obeshrabrila.

Tko je tada uopće mogao sanjati da se iza mirne vanjštine dipl.ing. Waltera krije osoba koja je doslovno spasila i sačuvala od JNA topovnjaču kasnije nazvanu PETAR KREŠIMIR IV, a da je Jura Crnković višestruki državni prvak u jedrenju i znalac nad znalcima kada su u pitanju podvodne linije jedrilice.

Prvi brod, i to ratni, sagradili su prije skoro 300 godina. Njihovo znanje, pamet, požrtvovnost, a u zadnjem ratu hrabrost i odlučnost, bezobrazno su podcijenjeni.

Ugovor za novogradnju 501 potpisan je za zelenim stolom i naravno uz par čašica konjaka, a onda su buduči arktičari odvedeni u halu. Ulazi se kroz vrata puna ostataka pečatnog voska:

- Svaki dan su se vrata pečatila i osiguravala. Nema neovlaštenog ulaza jer ovo je vojna proizvodnja.-govori gospodin Walter.
- Tako, a gdje će se graditi naša barka?- pita Šutej.
- Ovdje sa strane. Pored ove gradnje u koju ne bi smjeli niti gledati. To je nova topovnjača.
- Nećemo. A što je ovo na navozu?
- Kobilica vašega broda, miran je Kruno.
- Kako, pa tek smo danas potpisali ugovor?
- Nema veze. Počeli smo ga graditi dan nakon razgovora u Zagrebu. Vi ste pouzdani partneri.

Partnerstvo koje se s vremenom pretvorilo u iskreno prijateljstvo. S lijeva: Jura Crnković, Zoran Bartolić, Igor Milković, Mladen Šutej, Krunoslav Walter, Dubravko Belan i Alan Smojver.

 

 

Nakon 10 mjeseci i 3 dana od potpisa ugovora obavljeno je svečano porinuće. Prvi brod izgrađen u Hrvatskoj nakon osamostaljenja s punim je pravom dobio ime HRVATSKA ČIGRA.

O tom izabranom imenu bilo je puno komentara. Uglavnom podvala i zločestoća raznih vrsta. Evo što o čigri piše u svojoj knjizi Život riječi jedan od najboljih poznavatelja hrvatskog jezika, istinski erudita, predvoditelj, lucidni kritičar i pred kraj života glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda „ Miroslav Krleža“, gospodin Tomislav Ladan.

.... Riječ čigra jest od mađarskog csiga (čiga), a raširila se posredstvom hrvatskog kajkavskog narječja ili štokavskih panonskih govora, sa značenjem vitlo (vitao, okretalo), okretaljka, ali i posve naravno: vrlo brza, pokretljiva, okretljiva ptica: koja je nazivana i ribolovka, kao i morska lastavica. Pa se upravo riječ čigra može upotrijebiti posve prikladno i kao izravan i simboličan naziv za jedrilicu.

Iz knjige: Život riječi- etimologija i uporaba, poglavlje Mora, str 260., Tomislav Ladan

GALERIJA BRODOGRADITELJA

 

 

 

Idi na vrh