Projekt Ekspedicija Arktik-Antarktika  jedan je od najambicioznijih jeriličarskih projekata ne samo u Hrvatskoj već u svijetu. Kako kuglu zemaljsku oploviti  meridionalnim pravcima (sjever-jug  i obrnuto)  a ne uobičajenim plovnim putevima? San  je to star oko 2300 godina, iz doba kada je pomorac Piteja dobio nalog grčkih vladara da ode u Arktik.

U Zagrebu se 1993. godine sastalo društvo od 10 prijatelja, organiziranih i poduzetnih ljudi koji su se upoznali u Školi jedrenja na Hiru 3 i na Elanima 31 u Biogradu. Uz sirovu ribu  i desetak različitih umaka, te pristojno vino, donjeli su odluku da pokušaju nemoguće: Jedrilicom oploviti svijet meridionalnim rutama, projekt Arktik –Antarktika. Za tu sitnicu treba pronaći financijska sredstva, sagraditi poseban brod i dobro se, odlično, organizirati. Sve to usred rata sa Srbijom i JNA, pod opsadama, blokiranim cestama, nestancima struje i povremenim bombardiranjima po cijeloj Hrvatskoj.  Ideja i vrijeme  bili su toliko čudni, da bi se i Piteja upitao ima li to smisla! S druge strane, možda takav projekt u neko normalno doba nikada ne bi uspio.

Prvi dogovor. Na slici su: Mladen Šutej, Igor Milković, Ranko Širola, Dubravko Belan, a ne vide se, Miroslav Muhek, Miro Cikač, Ozren Bakrač, Mirko Debuš, Franc Zorko i Miha Kutin. 

Za ostvarenje zamisli osnovan je Hrvatski oceanski jedriličarski klub, pravna osoba, kako bi se moglo normalno poslovati. I krenulo se u akciju. Mediji, a i prijatelji, rado su dočekali neku vijest drugačiju od ratnih, a novi partneri uglovnom  ovako komentirali: Drago nam je da ste predložili nešto drugo. Ova zemlja i naš narod imaju snage, znanja i volje pokazati svijetu da nismo onakvi kakve nas doživljavaju kroz novine i televiziju u poslijednjih tri godine.

Prvotna razmišljanja da se jedrilica gradi u vlastitom aranžmanu, u nekom hangaru u Zagrebu ili Vrbovcu, na svu se sreću brzo rasplinula. Ljudi iz Brodogradilišta u Kraljevici, Krunoslav Walter i suradnici skromno su rekli:

-Mi ćemo vam sagraditi brod. Uz povoljne uvijete. Znamo kako se to radi.

Naravno da znaju. Postoje već skoro 300 godina ( osnovano 1729. godine), a prvi sagrađen brod nije bio čamčić već ratna fregata.

Gradi se iz specijalnog lima nionicral i tehnologijom za ratne brodove. 

Hrvatska čigra sagrađena je u rekordnom roku od 10 mjeseci i 3 dana. Od prvog sastanka desetorice u stanu u Zagrebu, do trenutka porinuća u projekt se uključilo oko 700 osoba. Srušeni su svi mogući rekordi, preskočene barijere, zaobiđene gluposti, prezrena podmetanja i brod se pred ljeto 1994. godine otisnuo od rive u Kraljevici. Prvo put Gibralatara i na Arktik  jer to je bio teži dio projekta.

Ruta plovide kroz Nortwest passage. Od Davisovih vrata, Polarnica, do Beringovog tjesnaca ukupno 3958 nautičkih milja.

Nakon  37 mjeseci Čigra se opet  našla u Kraljevici. U međuvremenu su ostavreni svi ciljevi projekta, sportski, znanstveni i promidžbeni. Usput je postavljen i svjetski rekord u brzini prolaska kroz labirint Arktika a Northwest passage je savladan za  66 dana što je za 12 dana brže od broda  kanadske RCMP policije. Prva hrvatska zastava na svjetskim oceanima je prejedrila 35.987 nautičkih milja i motorom u Arktiku prešla 4040 nm i pri tome razbila na tone, tisuće tona leda. U plovidbi je sudjelovalo ukupno 37 odličnih jedriličara i ,što je jako važno, svi su se sretno vratili svojim domovima.

U očekivanju promjene brod je vezan za alpinistički klin. Stanje leda  je  9+, što znači skoro kompaktna ploča, a debljine je od 70 - 100 centimetara. Lokve koje se vide nisu otvoreno more već otopljena površina leda. Arktik.

Stilizirani albatros je novoizgrađen spomenik svim pomorcima koji su plovili oko ovog otočića nazvanog Cape Horn.

Antarktika