Svaki podhvat traži da ga se na neki način dokumentira. Taj posao je jedriličaru uglavnom  muka i gnjavaža iz bezbroj razloga:

-foto aparati i kamere  se na  jedrenju često kvare , vlaga i morska sol im ne pogoduju, znaju padati, skakati po policama, odletiti  u more ili pijesak...

-filmove treba držati na suhom i hladnom (čega na jedrilici nema) i dati na razvijanje čim se eksponiraju " nasred oceana ili po mogućnosti na Madagascaru". U protivnom brzo propadaju. Digitalna tehnika poboljšala  je  stvari u tom pogledu da je opremu lakše nositi i nema više filmova, ali su uređaji postali stostruko osjetljiviji na morski sprey i mehaničke udarce. Osim toga traže struju, punjače, baterije,  silikagel i ..... puno pažnje.

-najbolje su snimke kad je nevrijeme a brod se topi, ali tada skipper obično ima pametnijeg posla.

-vrlo je teško dobiti kvalitetnu snimku broda pod punim jedrima, nagnutog, u valovima i još k tome oštru. Filmski ili video kadar skoro pa nemoguće, jer jedrilicu na valovima može snimati samo druga jedrilica.

-snimatelju su  oči na svega 2 metra iznad horizonta. Snima valove, koji nikada ne izgledaju tako visoki kao u stvarnosti, dio jedara i posadu koja publici uglavnom nije zanimljiva. Kad se popne na vrh jarbola obično mu je slabo, a da se mirnom držanju kamere i ne govori.

  Snimateljska ekipa. 

No usprkos svih nedaća treba snimati. Tko bi inače povjerovao da znamo kako izgleda rt Horn ili led u Baffinovom zaljevu. Tu su i neizbježni sponzori koji s puno prava traže nešto materijala da sebi i drugima opravdaju  povjerenje u ljude koji vode takve projekte .

Plovidbe Hira 3 snimljene su filmskim materijalom na traci od 8 mm i 16 mm. Dio toga čeka na digitalizaciju, a dio je izgubljen na TV Zagreb. Do TV emisija koje su napravljene i emitirane pa bi trebale  biti u arhivi iste televizije nemoguće je doći. Netko je po svemu sudeći materijale odnio kući.

Ekspedicije Hrvatske čigre prošle su znatno bolje. Tri godine do ARKTIKA I ANTARKTIKE snimane su s dvije Sony video kamere, na Hi 8 materijalu , a dvije godine ČIGROM OKO SVIJETA s dvije digitalne Sony kamere. Na nekim etapama obaju plovidaba na brodu su bili  profesionalni snimatelji, pa su rezultati vrlo dobri.

I za kraj od sirovog materijala treba napraviti dokumentarne emisije. Izrađene su u vrlo dobroj suradnji s Hrvatskom televizijom, u njihovim studijima i uz profesionalne  režisere, montažere, spikere i muziku. Članovi HOJK-a su u postprodukciji sudjelovali sa sceanrijima i prisutstvom u studiju montaže.

Hrvatski oceanski jedriličarski klub

email: hojk@zg.t-com.hr